ISTINA
O TOPAANI
Iz ba~ila
Via
Ignjacije i kaldrme Topaane
govorim da sam sa zamandaljenom
budu}no{}u,
jer postajem glas usred Sveta
u Sada{njosti!
Kao duvanov list
zavijen u stari izno{en |`emper,
dan i no} ~ekaju}i izgor ove grude
ovog Zalaska.
Sednut na modri pepeo @ivota
u `ivo ro|eno Ognji{te razuma
u meni se ose}a puls utabane zemlje
Topaane.
A u bezmernosti mere,
u Mraku otvorih prozor ...
Molitva i misterija Topaane
je na{a sudbina na putu do tajne
`ivota.
Otvaram o~i,
a belina dana blagoslovljava rad,
sunce sa kapljicom za rod
u ermita`u baroka Topaane
semku poji.
Dok
pod vetrom golubovi {ire krila,
Topaana otvara svoju mudrost silinom
svojih boja kroz ulice i sokake
Sveta.
Od kore
belih zidova Barut~iske mahale,
od pra{ine koja se veje sa `etvarskim srpom,
gladni hleb oblikuje korake
u lavirintu `ivota Topaane.
Svakako, da bi u{ao u puls Topaane
treba da se spusti{ na dno `ivota
i u kazanu tog blata da spozna{
ni{to`nost pra{ine i kamenog jastuka.
Do|i!
Do|i bli`e sa fenjerom
Puteva.
Do|i bli`e sa izvorom
Istine.
Jeza pera
sumnju budi
u blatu krije Identitet.
Moji su koraci bili bes{umni,
od njenih, se tresla Zemlja! ...
O{trica Mastila kroz vreme
skupila je strane Sveta,
~ekaju}i da se isprazni misterija Zemlje
u Topaani.
Svi mi u~imo u Topaani!
Sa smr}u u sada{njosti se susre}emo
kao slu~ajni prolaznici ...
Ljudski zaborav
je u snozboru Liturgije,
Dok san nisam dosanjao
nikako da zavr{i nikakv pesma.
Sa prvim cvetovima Kajsija
u drugoj polovini pro{log veka
Na drevnoj sitnoj postelji Topaane
Mrak i Vetar su se pobratimili.
U zaboravljenom danu,
u dnu Zaborava...
Grehove si primijo kao verovanje
a re~ kao ~aroliju `ivota
kad su cvetale Kajsije u Topaani.
Prelila se ~a{a.
Isposnila se Zemlja.
Ispraznila se trpeza Topaane.
Tada...
Skinuo sam cipele Topaane,
da bih ishodao putanju bos
po asfaltu Zemlje.
Plavi zidovi stoje bez glasa.
Plavi glas pripada Zurli,
a plavo-zacrvenjena zora je Topaanina.
Sada...
Sa golim rukama vadimo Hleb
ispod vr{nika dana,
jer smo zarobljenici `ivota!
Zemljo
tvoji gavazi su isekli moje korenje,
a u tvome blatu su ih usmrtili, Topaano!
Zemljo
ko je postavijo ~iviju zaborava
iz neimenovane ere
da se luta bez identiteta u Topaani.
Vetrovi
su ogolili trpezu Istorije
Topaane.
Ja sam Zapis, ali od tebe nemam
Otpis Topano.
Zemljo!
Ognji{te nije ko{ulja niti is{utiran kamen,
niti posteljina koja se menja za dva gro{a.
Ispred kapije nade
skidam prljav{tinu ne~istog dana i no}i.
Moj narod nije ni rob, ni grob.
Moj jezik nije ni svedok ni sudija.
I Re~ nije bezimena pustinja
ona je temelj koji nema vodu i seme
koji nema zemlju i vreme!
Topano, pobuna ili `etvarsko vreme
u vremenu jednog semena.
Dok se devojke kupaju u sopstvenom znoju,
u ru`i dana mesi se hleb,
u kosama `ena iz Topaane plete se
sudbina Zemlje!
Da se raduje{ sre}i suseda
je plemenitost postojanja,
a da se veruje sre}i, to je ~ist
proma{aj `ivota.
Na goloj zemlji
samo ~ista marama sa nekoliko zalogaja
i topla ~inija poljske ~orbe,
tranzicija nema trpezu.
Otsutnost Istine
postala je strategija "vizionara"
u magli.
U nemerenom blatu i |ubru
`ivot mi je tinjao ko san...
Ako otvori{ njedra
iz njih }e kriknuti nero|eni
Topaano!
Vidoh
otvoren grob sutra{njeg dana,
krik za Brodom propu{tenim.
Koja suza je razoru`ala tminu?
Koji ugao Se}anja izbrisa?
Otvorijo sam vrata Istine
u oku mi zastade sa @arom,
pustinju od Ognji{ta mi napravi!
U blatu Topaane
nalazijo sam samo jedan San.
Kad rosa
bude orosila pupoljke Kajsija
devojke iz Topaane }e zatreptati ko rese
topola.
Blato nam je sagovornik, a sunce
brat sa nebesnih visina, a ti o ~emu
sanja{ sada?
Svaka prolita suza,
je tajna tajni Topaane ...
Topaano...
Glas u meni
sa zemljom mi govori...
Strpljenje!
Iz ugla sada{njosti
crnoj te{koj Zemlji govorim.
Sa nijednim glason se ne mo`e iskazati Glas,
sa nijednim znakom se ne mo`e obele`iti Znak,
u ovom `ivom Blatu, da `ivi mudrost
Kosmosa.
Ko mo`e da o~isti svo |ubre
Kosmosa skupljeno u Topaani?
Moj jezik je vezan za ovu Zemlju
da bi savladao,
da bi sakupili eter,
da bi razumeli mete` potomstva!
Ispred `ivota Topane ne}u pitati
za{to ispod ko`e pau~ine me provla~i{
sa jedne na drugu stranu meteora
menjaju}i potrebu glagola sa okovima
Istorije la`i
kao Ispoved pred oltarom `ivih.
Naspram mene sede sa blatnjavim licima
svi koji su bili i ostali!
Topaano, stavi svoju maramu pred prag,
da bi unela u ova hladna ~etiri zida
svitanje `ivota sa belinom.
Ispred tri nule dvojka...
^eka se da se oglasi devojka iz Topaane
sa poslednjim cvetom Kajsija
u poslednjoj Zemlji Topaani.
Topaana nasred Bit pazara,
nasred plo{tada Vasione,
u drvenim
kolicima `ivota koru hleba je kvasila
sa slanim znojem dana,
Topaano, konje si odavno prodala!
Sad si na kantar stavila
`ivi jezik prevare, kad si otvorila
pazar Zemlje!
Sada, gde god da si, tu|inac si!
Stranac!
@igosan vranac!
Horizonte
stavi na ognji{te da se iz`are,
u nakovnju Zemlje
u cvetu Kajsija vekove da iskuje{
Topaanine...
Pre vremena na kantaru
unapred prodade svoju seidbu
svoju sun~evinu,
unapred se natovari krivicom,
sa nevaljalim vremenom za pet para gline!
I prva gruda je bila ljubav
kad se voda i zemlja pod bosim nogama
vremena to~ila,
me{ala...
U`e
vremena je velika tajna puta,
re~ je ve}a rana `ivota.
Pola vasione je pro{lost, pola je
sada{njost,
Nebo je bolesna du{a Zemlje,
Zemlja je bolesna du{a Neba,
a zvezde su jarbol Okeana!...
Od tanke svetlosti Zemlje
napravi sito `ivota u Topaani,
da proseje{ bra{no vekova
zrna putohoda u tebi
u horizontu u kom nema zalaska.
Da bi imao put pod bosim nogama kao vagu,
a sa vremehodom Zemlje da trguje{
poku{aj sopstvenu senku da proda{
sve dok ti vreme u temenu ne za|e!
Kada me Zemlja tra`ila
sa poslednjim glasom ove grude
nisam imao fenjer `ivota,
a guvno je bilo.
Zar jo{ uvek ne vide sa mojim o~ima
Istinu Topaano
koja se skotrljala u kontejnere diskonta
Zemlje...
Kad se zavr{i Vreme,
tada }e se znati i premer Isku{enja.
tada ne}e trebati da se pale baklje, jer }e imati
samo jedna Svetlost.
ČAČIPE E TOPAANAKJE
Kotar ko ba~e
e Via Ignacijakere taj
o kaldrme e Topaanakjere,
vakjerava soske sijum
phanle tajsutnipaja,
soske ovava hango ma{kar ko Sumnal
ko Akanutnipe.
Sar dohaneskiri patrin
pakjardo
ko purano phiravdo
d`impiri,
dive taj rakj
ud`arindoj o thablipe akale grutkakoro
ko akava Ak{ami.
Be{lo upra ko modro ~har e D`ivdipaskoro
o d`ivdo bijando Hod`ako e fikjireskoro
an mande osetinavale e
marde phuvjaja
e Topaanakjere
Ko bi merime e merkakoro,
ko Karan'l'ko phragjum pend`era...
I dova taj o garavdipe e
Topaanakoro
tani amari jazija e
dromeskjiri d`i ko garavdipe
e d`ivdipaskoro.
Phravava me jakjha,
a o parnipe e diveskoro ok{anjgja i buti,
o kham e kapkaja berekjeteskje
ko ermita`i e barokoskje e Topaanakoro
dela pani o toumi.
D`ikote
tela kji bavlal o gulubija buvljarena pe paka,
i Topaana phravela po fikjir'lko e zoralipaja
pre bojengoro nis ko ulice taj o sokakja
e Sumnaleskjere.
Kotar kji kurupka
e Baru~isko mahalakjere parne zidondar,
kotar ko ~har so ujrala e harmaneskjere lunestar,
o bokhalo maro kjerela o hadmija
kje d`ivdipaskoro lavirinti e Topanakje.
Nali da bi te vlezine ko pulsi e Topaanakje
valjani te hule ko dibi e d`ivdipaskje
i ko kazani odole ~ikate te dod`ane
o viran'lko e ~hareskoro taj e barale jastukoskoro.
Ava!
Ava popa{e e Dromengere
fenereja.
Ava popa{e e ^a~ipnaskjere
hanikaja.
O bila~hipe e kalemeskoro
sumja d`angavela
o Identiteti kji ~ik garavela.
Me hadmija sine bizo sesi,
lakjerendar, tinanelaj i Phuv!...
O hand`eri e Mastileskoro nis ko vakti
khedingja o riga e Sumnaleskere,
ud`arindo te ~u~ol o garavdipe e Phuvjakoro
ki Topaana.
Sarine amen sikjlovaja kji Topaana!
E meribaja ko akanutnipe resajamen
sar slu~ajna dromalutne...
I Lu{pa e bistrejbaskjiri
tani ko suno lafi e Liturgjijakje,
D`ikote o suno na
dodikhljumle
nisar te bitinel i nisavi
gili.
E avgone pupkjencar e
Kajisijengere
ko dujto ekva{ipe e nakhle vekoskere
Ko hen purano diveskoro jatako e Topaanakoro
o karan'lko taj i bavlal astargjepe phralja.
Ko bisterdo dive,
ko dibi e Bisterdipaskoro...
O bezaha primingja sar inandipe
a o lafi sar magija e d`ivdipaskiri
k'da lulugjovena o Kajisije e Topaanakjere.
Pre~hordilo o tahtaj.
Posnosalili i Phuv.
^u~ili i mesali e Topaanakjiri.
Hulagjum o menie e Topaanakjere,
za te isphirav o drom pernango upra
ko asfalti e Phuvjakje.
O modra duvajra tergjona
bizo hango
o Modro hango tano e Surlakoro,
a i modro-loli javin tani
e Topaanakjiri.
Nangje vastencar ikalajajne o Maro.
kotar ko vr{niko e diveskoro,
soskjenjem jesijra e d`ivdipaskjere!
Phuvjone
tre gavazija ~hingje me korenja
a ko tre ~ika mejrardelen, Topaano!
Phuvjone
koj ~higja i ~ivija e bistrejbaskjiri
kotar kje bi anaveskoro vakti
te dilindnelpe bizo identiteti
kji Topaana.
O bavlajlja
nangjargje i sinija e Topaanakjere
Istorijakjiri.
Mesijum
o Hramojbe, a tutar nae man o Koslipe
Topaano.
Phuvjone!
O Hod`ako nae gat niti {utirime bar,
niti postelina koja so meninelape duje gro{enge,
angla kji porta e umuteskiri
hulavava o menije e melale diveskjere taj e rakjakjere.
Mo narodo nae ni robo, nitu grobo.
Mi ~hib nae ni ispati, ni kadija.
I o lafi nae bi anaveskiri pustina
ov tano temeli kote so nae pani taj toumi
kaj so nae phuv taj vak'ti!
Topaano, buna ili harmaneskoro vakti
ko vak'ti jekjhe toumeskje.
D`ikote o ~haja nangjona ko pro teri,
ko gjuli e diveskoro u{nelape o maro,
ko bala e Topaanakjere d`uvlengje pletinelape
i jazija e Phuvjakjiri!
Te radujnetut e kom{ijaskjere bahtakje
tano barvalipe so postojnelape,
a te inandinelpe e bahtakje adavajtano pakji
proma{ibe e d`ivdipnaskoro.
Kji nangji phuv
sade pakji {amija disave zalagoncar
taj tati ~inija pherdi ~orba
i tranzicija nanela
sinija.
O ^a~ipe so nae
ulo strategjija e "vizionerengjiri" kji
magla.
Kji bi merime ~ik taj gjubre
mo d`ivdipe thablolaj sar suno...
Ako putergjan te kaka
olendar ka ~hingaren o na bijande
Topaano!
Dikhljum
o phravdo limori e tajsutne diveskoro,
i ~hingar pala kji Gemija mukli.
Koja asvin nango kjergja o karan'lko?
kova kju{e kotar ko Se'zn'dipa kosljan?
Phragjum o udara e
^a~ipaskje
me jakjhate terdilo @aroja,
pustelija kotar mo Hod`ako
kjergja!
Kji ~ik e Topaanakje
arakhavaj sade jek Suno.
K'da i pahni
ka perel ko pupkje e Kajsiengje
o ~haja kotar kji Topaana kjinanena sar o zvonja
e topolengjere.
I ~ik amecar lafi kjerela, a o kham
phral kotar ko u~ipe e gjukoskoro, a tu soskje
sonineja akana?
Sekoja ~hordi asvin,
tani garavdo garavdipe e Topaanakoro...
Topaano...
Glas u meni
sa zemljom mi govori...
Strpljenje!
Topaano...
O Hango an mande
e phuvjaja mangje vakjerela...
Sab'ri!
Kotar ko kju{e e akanutnipaskoro
e kale phare Phuvjakje vakjerava.
Nijekjhe hangoja na{ti te vakjerelpe o Hango,
nijekjhe i{areteja na{ti te hramonelpe o I{areti,
kji akaja d`ivdi ^ik, kaj `ivinela o d`andlipe
e Gjukoskoro.
Koj {aj te ~istinel sã o gjubre
e Gjukoskoro kjhedime kji Topaana?
Mi ~hib tani phanli akale Phuvjate
da bi sovladinel,
za te kjheden o eteri,
te anlanjel o kalaba'lko mo d`insi!
Angla ko d`ivdipe e Topaanakoro nae te pu~av
soskje tela kji mortik e jurumd`akje nakhaveja man
kotar kji jek kji dujto rig e meteorengje
menindor o valjanipe e glagolengoro bukagjiencar
e hovavne Istorijakoro,
sar Vakjeribe angla ko olatri e d`ivdengoro
Kar{i mande be{ena ~ikale mijazeja,
sarine so sine taj so
a~hile!
Topaano, ~hiv ti {amija angla ko prago,
za te gjerdinel andre ko
akala {tar {udre zigja
o bijandipe e d`ivdipaskoro e
parnipaja.
Angla ko trin nule numero duj...
Ud`arelape te del d`evapi i ~haj kotar kji Topaana
e soni lulugjaja e Kajisijengere
kji soni Phuv Topaana.
I Topaana ma{kar ko Bit pazari,
ma{kar ko plo{tad e Gjukoskje,
ko ka{tunale
arabe e d`ivdipaskjere i korka e mareskjiri topinelaj
e londale tereja e diveskjere.
Topaano, e grasten poangle bikjingjan!
Akana ko kantari ~higjan
i d`ivdi ~hib e hovajbaskjiri, k'da phragjan
o kurko e Phuvjakoro!
Akana kote i te ove, gurbet~ija sijan!
Jaband`ija!
Ni{anlime gras!
O horizontija
~higjan kji jag te loljon,
ko amuni e Phuvjakje
ko lulugja e Kajisijengje te kjere o vak'tija
e Topaanakjere...
Angla ko vakti e kantareskje
angleder bikjingjan tro sejbe,
to khamalipe,
angleder tovarigjantut do{aja,
virani vakteja pand`e parengje glina!
I avgoda grutka sine kamibe
k'da o pani hem i phuv tela ko pernangje pre
e vakteskje ~horelajpe,
heminelajpes...
O {elo
e vak'teskoro talo baro garavdipe e dromeskoro,
o lafi talo pobari rana e d`ivdipaskoro.
Jekva{ o gjuko talo so nakhlo, jekva{ tano
o akanutnipe,
o Gjuko talo i namboromi du{a e Phuvjakjiri,
i Phuv tali i namboromi du{a e Gjukoskjiri,
a o ~erenja tale Jarboli e Okeaneskjiri!...
Kotar ko sano dikjhibe e Phuvjakoro
kjergjan sita e
d`ivdipaskiri kji Topaana,
te senje o varo e vaktengoro
o zrno e dromeskoro d`i tute
ko horizonti kote nae ak{ami.
Za te oveltut o drom tela ko nangje pre sar vaga,
e Phuvjakjere vakteja te kjere bikjibe
dikh disar ti u~halin te bikjine
sã d`ikote o vak'ti te
tepeste na zajdinela!
K'da i Phuv rodingja man
soni hangoja akale phuvjakjere
nasineman o feneri e d`ivdipaskoro,
a harmani sine.
Zarem, panda na dikhljan me jakjhencar
o ^a~ipe Topaano
kova juvajrlisalilo ko kontenjeri e diskonteskje
e Phuvjakoro...
K'da ka bitinel o Vakti,
tegani so premerisalilo ka d`anelpe e Isku{ibaskoro.
Tegani na trebela te tharelpe borina, soskje ka ovel
sade jek Nuri.
Нема коментара:
Постави коментар